alergija kod beba

Alergija kod beba: simptomi, uzroci i lečenje

Kako izgleda alergija kod beba i šta je izaziva? Evo kako prepoznati simptome, koji su alergeni najčešći i kako pomoći bebi u ovom slučaju.

Šta je alergija i zašto se javlja?

 

Alergija odnosno alergijska reakcija predstavlja abnormalni odgovor imunog sistema na stvari koje se inače ne smatraju opasnim.

Alergija predstavlja složen imunološki odgovor organizma na inače bezopasne supstance, poznate kao –  alergeni. Ova reakcija se dešava kada imunološki sistem tela netačno prepoznaje određene supstance kao pretnju i reaguje na njih proizvodnjom antitela i histamina.

Alergeni se mogu javljati u različitim oblicima kao što su: hrana, polen, grinje, prašina, dlake kućnih ljubimaca ili komponente lekova.

Nemaju svi ljudi alergijske reakcije. Nečiji organizam naprosto doživljava da su pojedine namirnice ili supstance opasne i bori se protiv njih. Borba se odvija otpuštanjem brojnih hemikalija i histamina u organizmu što se manifestuje u vidu alergijskih reakcija kao što je kašalj, svrab, curenje iz nosa, promene na koži…

Statistike kažu da je u SAD u 2021. godini, 18,9% dece je imalo sezonsku alergiju, 10,8% je imalo ekcem, a 5,8% je imalo alergiju na hranu. Dečaci (20,0%) su češće imali sezonsku alergiju nego devojčice (17,7%). Procenat dece sa ekcemom se razlikovao u zavisnosti od uzrasta, od 10,4% kod dece uzrasta 0-5 godina, do 12,1% kod one uzrasta 6-11 godina i 9,8% kod one uzrasta 12-17 godina.

Jasno je iz ovoga da alergije nisu bezazlen problem.

Alergija kod beba uzroci

 

U poslednje vreme se zaista primećuje porast alergija, odnosno alergijskih reakcija već na veoma ranom uzrastu. Evo šta sve može uzrokovati alergijske reakcije kod mališana.

Nasledni faktor

 

Alergije mogu imati nasledni faktor. Ako su jedan ili oba roditelja skloni alergijama, veća je verovatnoća da će se isti problemi razviti i kod deteta.

Međutim, specifične alergije se ne nasleđuju direktno. Na primer, ako je roditelj alergičan na određenu hranu, to ne znači da će dete automatski razviti alergiju na istu hranu. Alergija kod svakog deteta je jedinstvena i zavisi od različitih faktora, uključujući genetsku predispoziciju.

Alergija na hranu kod beba

 

Najčešći uzrok alergija svakako je hrana.

Pojedine namirnice su poznate kao alergeni, a tu spadaju recimo kikiriki, orašasti plodovi, riba, gluten i  belance.

Kada beba dođe u kontakt sa alergenom reakcija se može desiti vrlo brzo već nakon nekoliko minuta, a ponekad se na reakciju čeka i do nekoliko sati. Ono što je karakteristično za alergijsku reakciju svakako je osip, kratak dah, svrab, povraćanje, bol u stomaku, oticanje jezika i usana. 

Ukoliko se nakon konzumiranja neke nove namirnice pojavi neki od ovih simptoma proverite da li je u pitanju odgovor imunog sistema na ovu namirnicu. Za ovakav način reagovanja krivi su interni faktori svakog pojedinačnog organizma.

Alergija kod beba na koži

 

Alergije koje su kod beba izazvane spoljašnjim faktorima vrlo često se ispoljavau na koži, najvećem ljudskom organu.

Najčešći alergeni ovog tipa su prašina, ljubimci, polen, insekti. Vrlo često se alergijske reakcije javljaju na pojedine kozmetičke preparate zbog njihovog agresivnog sastava.

 

 

Kada beba dođe u kontakt sa alergenom, reakcije na koži mogu se manifestovati u vidu svraba, crvenila, pojave osipa i to  najčešće u predelu glave i grudnog koša. 

Alergija kod beba koje sisaju

 

Da li ste se nekada zapitali zašto se dojenje toliko potencira? Zašto se sprovode brojne kampanje koje imaju za cilj podsticanje majki na dojenje?

Razlog je u brojnim benefitima dojenja i majčinog mleka. Jedan od razloga koji vas može motivisati na dojenje, svakako je i umanjenje verovatnoće za pojavu alergijskih reakcija.

Da, tako je. Deca koje sisaju obično imaju manju šansu da razviju alergijske reakcije, a to potkrepljuju i naučna istraživanja.

Naravno da dojenjem nećete u potpunosti sprečiti pojavu alergijskih reakcija, ali ćete šanse sigurno svesti na minimum. Ukoliko ste se do sada dvoumili između dojenja i adaptiranog mleka, nadamo se da vas je ovaj podatak ohrabrio i opredelio za dojenje – ukoliko je ono moguće.

Alergija kod beba simptomi

 

Kada beba doživljava alergijsku reakciju na alergen iz sredine, to ćete prepoznati po brojnim simptomima. Pažljivo ih iščitajte jer vam mogu biti pokazatelj i signal da se sa bebom nešto dešava i da je potrebno reagovati.

Alergija kod beba na licu

 

Koža na licu sigurno je deo koji je vrlo često zahvaćen alergijskim reakcijama.  Ukoliko je beba nešto pojela ili došla u kontakt sa alergenom iz spoljašnje sredine promene se mogu videti i na licu.

 

alergija kod beba simptomi

 

Najčešće se manifestuju u vidu crvenila, osipa, pa čak i plikova. “Dobra” strana ovih reakcija je u tome što su odmah primetne pa se može pravovremeno reagovati.

Alergija na telu

 

Na prvi pogled možda manje uočljivi, ali nimalo ređi simptomi jesu oni koji se javljaju po telu. Najčešće u vidu crvenila, osipa, svraba. Zahvaćeni delovi tela mogu biti grudi, ruke, noge, stomak. Njih roditelji uglavnom primete tokom presvlačenja ili prilikom kupanja. Uzroci ovakvih alergijskih reakcija mogu biti kako u ishrani tako i u spoljašnjim faktorima poput neodogovarajuće kozmetike. Zato se uvek opredelite za hipoalergenu kozmetiku sa kojom nećete pogrešiti i neće vas iznenadtii promene na koži vaše bebe.

Marija je tek promenom kupke za svog sina uspela da se reši crvenila, isušivanja i iritacija. Jedca je našla kupku koja prija njenom detetu, ali zato sada ima jednu koju ne menja jer joj je olakšala život i negu kože njene bebe. O čemu se radi i zašto to što je ona našla tako posebno? Saznajte iz njenog ličnog iskustva koje ćete naći na ovom linku: Kupka za bebe koja je promenila moj stav prema kozmetici zauvek

Zapušen nos, kijavica, crvene oči

 

Vaše dete kija? Curi mu nos? Ne mora da znači da je u pitanju virus ili prehlada. Velika je verovatnoća da se radi o alergijskoj reakciji na nešto iz okruženja. Ovo su vrlo česti, skoro i neizostavni simptomi kada su alergijske reakcije u pitanju.Prilično su iritabilne pa neka vas ne čudi ako beba usled njihove pojave bude neraspoložena, plačljiva i nervozna.

Razlikovanje između obične prehlade i alergijskih simptoma kod dece može biti izazovno, ali je ključno za postavljanje tačne dijagnoze. Evo nekoliko saveta o tome kako to postići:

Razlika između prehlade i alergija kod dece:

  1. Trajanje simptoma: Prehlada obično traje od nedelju do dve, dok alergijski simptomi često traju duže od dve nedelje. Ako se simptomi kod vašeg deteta produže, to može ukazivati na alergijsku reakciju.
  2. Povišena temperatura: Prehladu često prati povišena temperatura, dok alergijski simptomi obično ne uzrokuju groznicu.
  3. Učestalost simptoma: Kod alergija, simptomi se obično javljaju sezonski, ili se manifestuju nakon izlaganja određenim alergenima, dok se prehlada može pojaviti tokom cele godine i često se prenosi s osobe na osobu.

Simptomi alergije na hranu

 

Simptomi alergije na hranu kod beba mogu se manifestovati na različite načine i često se razlikuju od simptoma drugih alergija ili oboljenja.

Tipični simptomi alergije na hranu uključuju gastrointestinalne tegobe kao što su stomačni bolovi, nadimanje, dijareja, česte zelene stolice, prisustvo sluzi u stolici, povraćanje, i mučnina.

Osim toga, mogu se pojaviti simptomi na koži, kao što su crveni osip, ekcemi koji svrbe, ili oticanje kože.

Deca s alergijama na hranu takođe mogu pokazivati simptome kao što su zapušen nos, curenje nosa, ili oticanje lica, nogu ili ruku.

U težim slučajevima, alergijska reakcija može dovesti do ozbiljnih problema s disanjem, kao što su šištanje pluća, gušenje ili teškoće s disanjem, što ukazuje na anafilaktički šok. Važno je da roditelji budu pažljivi i obrate pažnju na ove simptome kako bi brzo reagovali i potražili stručnu medicinsku pomoć za svoju bebu.

Šta je anafilaktički šok?

 

Ono čega se roditelji najviše pribojavaju kada su alergijske reakcije u pitanju, svakako je anafilaktički šok.

Do njega dolazi kada  alergen iz sredine dovede do povećane produkcije pojedinih hemikalija u telu koje zatim dospevaju u cirkulaciju i  dovode do stanja šoka. Pod tim se misli na dramatičan pad krvnog pritiska, javlja se problem sa disanjem, osip po koži, povraćanje.

Anafilaktički šok može biti i životno ugrožavajuć ukoliko se ne reaguje pravovremeno.

Poseban oprez se savetuje roditeljima koji bebama uvode hranu za koju se zna da je alergena kao što je recimo jaje. Anafilaktički šok ne mora izazvati samo hrana, do njega može doći i usled uzimanja pojedinih lekova ili uboda insekta.

Anafilaktički šok je ozbiljna alergijska reakcija koja može brzo napredovati i zahteva trenutnu medicinsku intervenciju. Iako je retkost kod beba, važno je da roditelji budu upoznati s prepoznavanjem simptoma i osnovnim koracima prve pomoći u slučaju da se pojavi. Evo kako možete prepoznati anafilaktički šok i kako pravilno reagovati:

Simptomi anafilaktičkog šoka kod beba:

  1. Problemi sa disanjem: Beba može početi teško da diše  ili čak da prestane disati.
  2. Oticanje lica i grla: Može doći do oticanja lica, uključujući usne i oči, a može doći i do oticanja grla
  3. Cijanoza: Bebinu kožu i usne mogu prekriti plavičasti ton usled nedostatka kiseonika.
  4. Svrab i osip na koži
  5. Povraćanje i dijareja
  6. Osećaj straha: Beba može biti uplašena ili razdražljiva.

Kako reagovati u slučaju anafilaktičkog šoka:

  1. Pozovite hitnu pomoć čim primetite simptome anafilaktičkog šoka. Brza reakcija je ključna.
  2. Proverite bebinu vitalnost: Ako beba prestane da diše ili nema puls, započnite osnovne mere oživljavanja, ako znate kako. Praktikovanje osnovnih postupaka oživljavanja može biti od presudnog značaja.
  3. Pomažite bebi da zauzme položaj: Postavite bebu u uspravan položaj kako bi joj pomogli da lakše diše.
  4. Ne dajte bebi ništa da jede ili pije: Izbegavajte davati bebi hranu ili piće, kako bi se smanjila mogućnost gušenja.
  5. Ostanite uz bebu: Pratite njeno stanje i čekajte dolazak hitne pomoći. Nemojte ostavljati bebu samu.

Sprečavanje anafilaktičkog šoka je najbolja mera, uključujući izbegavanje alergena i praćenje medicinskih uputa. Međutim,  znati kako prepoznati simptome i pružiti brzu prvu pomoć može biti presudno za spašavanje života vaše bebe u hitnim situacijama.

 Najčešće alergije kod beba

 

Kroz tekst smo već spomenuli na šta sve bebe mogu biti alergične. Hajde sada da se detaljnije pozabavimo potencijalnim alergenima sa kojima vaša deca mogu doći u kontakt.

Alergija na belance

 

Jedan od mnogobrojnih alergena svakako je belance. Zato se sa njegovim uvođenjem čeka dok beba ne napuni godinu dana. Alergijska reakcija na belance može varirati po intenzitetu od blagih simptoma pa sve do ozbiljnijih poput teškoća sa disanjem ili anafilaktičkog šoka.

Ukoliko još ne znate da li je  vaša beba alergična na belance, prilikom prvog uvođenja u ishranu obratite pažnju na njene reakcije. Simptomi se mogu ispoljiti odmah ili u roku od jednog do nekoliko sati. Za svaki slučaj budite u pripravnosti kako bi ste pravovremeno reagovali.

Zašto je belance alergen? Kako stručnjaci objašnjavaju organizam proteine iz belanceta prepoznaje kao potencijalno opasne pa reaguje odbrambeno otpuštajući veću količinu histamina. Tada dolazi do pojave alergijskih simptoma kao što su promene na koži, kijanje ili spomenuti ozbiljniji simptomi.

Alergija kod beba na mleko

 

Da li znate da se kravlje mleko uvodi tek nakon prve godine bebinog života? Razlog za to je česta pojava alergija na proteine kravljeg mleka. Situacija je slična kao kod alergije na belance. Organizam proteine iz kravljeg mleka prepoznaje kao opasnost, nakon čega dolazi do pojave alergijskih simptoma. Neki od najčešćih su stomačni problemi, temperatura, promene na koži. Ukoliko se jave ozbiljniji simptomi koji mogu dovesti do anafilaktičkog šoka, potrebno je bebu što pre odvesti kod lekara.

Alergija kod beba na breskve

 

Verovali ili ne, alergija na breskve je prilično česta pojava kod beba. Šta je uzrokuje? Istraživanja pokazuju da je uzrok alergijskih reakcija u proteinu za prenos lipida koji se nalazi u breskvi. Kada se ovo voće prvi put nađe na bebinom meniju, pažljivo posmatrajte reakcije i eventualnu pojavu nekih simptoma koji bi mogli ukazivati na to da bebi breskva ne prija. Simptomi se mogu pojaviti već tokom jela ili ubrzo nakon konzumiranja breskve.

Alergija na kikiriki

 

Sigurno ste čuli da mnogi ljudi imaju alergiju na kikiriki. Kada svojoj bebi prvi put uvedete ovu namirnicu zaista budite oprezni. Velika je  verovatnoća za pojavu simptoma poput oticanja lica i jezika, promena na koži, stomačnih problema pa čak i gubitka svesti.

Alergija na gluten

 

Gluten je sastavni deo pšenice. To je protein koji ima ulogu održavanja oblika i teksture. Obzirom na poreklo glutena logično je da se nađe u hlebu, pecivima, ali vrlo često i u namirnicama poput sladoleda. Budite obazrivi za uvođenjem glutensksih namirnica u jelovnik deteta.

Alergija na gluten spada u najčešće, a izaziva čitav spektar simptoma od najblažih do najtežih.

Vrlo često roditelji ne uspevaju da otrkiju uzrok nekih simptoma, a on može biti recimo u pecivu koje je beba pojela za doručak.

Alergija na paradajz

 

Alergija na paradajz ne spada u česte, što je dobra vest. Ukoliko je vaša beba osetljiva na ovu namirnicu simptomi se mogu pojaviti u vidu crvenila oko usana ili bilo kog ranije spomenutog simptoma. Zato za svaki slučaj dobro ispratite bebinu reakciju nakon prve konzumacije paradajza.

Alergija na  ribu

 

Ukoliko je došlo vreme da se uvede riba u bebinu ishranu, povedite računa. Dobro se informišite koja vrsta ribe se kada može uvesti i na koji način je najbolje spremiti. Alergijske reakcije na ribu se javljaju prilično često, ali stručnjaci ističu da način pripreme u velikoj meri može uticati na njihovu pojavu. Simptomi koji se javljaju mogu biti bilo koji od već spomenutih, tako da ukoliko ih primetite, reagujte na vreme.

Prethodni alergeni uglavnom su interni odnosno deluju unutar organizma bebe. U narednom delu teksta ćemo se pozabaviti spoljašnjim alergenima sa kojima beba može doći u kontakt.

 

 

Alergija na komarce

 

Bebin osetljiv organizam itekako može burno odreagovati na ubod komarca. Prilikom uboda, komarac ubrizgava svoju pljuvačku pod bebinu kožu. Obzirom da je to za bebu nešto novo, telo kreće u borbu protiv stranog tela burnijim reagovanjem u vidu jakog crvenila i oticanja na površini kože. Mogu se desiti i izraženije  reakcije poput oticanja u predelu lica ukoliko se tu desio ujed. Ako primetite da je bebina reakcija burnija i neuobičajena odmah se obratite svom lekaru.

Alergija na omekšivač

 

Svi volimo kada nam veš miriše na čisto i kada taj miris traje što duže. Međutim postavlja se pitanje da li preterujemo? Omekšivači doprinose tome da veš bude mekan i mirišljav, ali taj rezultat se dobija zato što sadrže mnoge agresivne sastojke na koje male bebe mogu biti osetljive pa čak i alergične.

Ukoliko primetite promene na površini kože, a pritom sumnjate na omekšivač obavezno ga izbacite iz upotrebe ili kupite omekšivač za bebe koji je prilagođen njihovoj osetljivoj koži.

Alergija kod beba na guzi

 

Predeo oko guze ili kako ga još zovu pelenska regija vrlo često je zahvaćen alergijama. Najčešće ih uzrokuju neodgovarajuće pelene, vlažne maramice koje u sebi sadrže puno hemikalija, neodgovarajuća kozmetika. Razlog je uglavnom u određenim sastojcima koji neki proizvod sadrži.

Ako primetite promene na koži nakon korišćenja nekog od preparata potrebno je da ga zamenite drugim koji je drugačiji i blaži po svom sastavu.

Takođe, treba da negujete ovu površinu kremama za bebe koje su na biljnoj bazi i bez štetnih sastojaka. Neprevaziđena na tom polju je Dr Pilar krema za pelensku regiju. Saznajte više o njoj klikom na sliku ispod:

Alergija na prašinu

 

Alergija na prašinu sigurno je jedna od najčešćih kako kod odraslih tako i kod beba. Ukoliko je vaš mališan alergičan na prašinu mogu se javiti simptomi koji podsećaju na prehladu. Dešava se da curi nos, beba kija, oči su crvene i suzne.

U tom slučaju potrebno je voditi računa o tome kakvoj sredini izlažete bebu i posavetovati se sa pedijatrom na koji način ublažiti alergijske reakcije.

Alergije na ambroziju, polen

 

Ova vrsta alergija je možemo slobodno reći sve zastupljenija i vrlo iritabilna kada se pojavi. Simptomi su slični kao i kod alergije na prašinu. Da je beba alergična baš na ambroziju ili polen znaćete po simptomima koji se javljaju u određeno doba godine. Vrlo je nezgodno ako dođe do ove vrste alergije jer je beba onda ograničena kada je u pitanju  boravak u prirodi. Zaista se mora voditti računa o tome gde bebu vodite u šetnju i u koje doba dana kako bi se alergeni izbegli u što većoj meri.

Ukoliko ne znate koje predele da izbegavate i kada, informišite se na ovom sajtu.

Alergije na lekove

 

Vrlo česta vrsta alergija jeste upravo ona na lekove. Nažalost, da je beba alergična uglavnom se otkrije nakon primene leka.

Najčešći alergeni iz ove grupe svakako su antibiotici poput Penicilina, ali i drugi lekovi koji po svom sastavu ne prijaju bebi. Zato lekove bebi dajte isključivo po preporuci pedijatra i pratite reakcije na primenu leka.

Alergo test – šta je i kada se radi?

 

Alergo test je test kojim se ispituje da li je beba alergična na određeni alergen. Na alergo test ćete voditi bebu ukoliko pedijatar proceni da je do nekih simpotma došlo usled delovanja alergena. Ovim testom će se to potvrditi ili opovrgnuti.

Evo i kako se radi.

Test na koži

 

Jedan od načina da se ispita postojanje alergije jeste uz pomoć testa na koži.

 

alergo test kod beba

Radi se na 2 načina:

  1. Test uboda kože (kožni prick test): Ovaj test je često korišćen za testiranje alergija kod beba i starije dece. Prvo, mali tragovi tečnosti sa različitim alergenima (npr. polen, prašina, hrana) se nanose na površinu kože, obično na podlaktici. Zatim se koristi mali sterilni lancet da se napravi mali ubod kroz kapljice tečnosti i uđe u površinu kože. Ako je beba alergična na određeni alergen, javiće se reakcija na mestu uboda u roku od 15-20 minuta. To može uključivati crvenilo, otok i svrab.
  2. Testiranje patch-om: Ovaj test se koristi za alergene koji bi mogli izazvati reakciju na koži, kao što su lateks ili određeni sastojci u kozmetici. Male flastere sa alergenima se lepe na kožu bebe na određeno vreme (obično 48 sati). Nakon toga se uklanjaju, a reakcija kože se prati narednih nekoliko dana. Ako se pojavi crvenilo, svrab, osip ili otok, to ukazuje na alergijsku reakciju na taj alergen.

Reakcija se čeka otprilike 15 minuta i zatim se donosi zaključak o tome da li je beba alergična na taj alergen.

Testovi iz krvi

 

Postojanje alergija može se utvrditi i putem krvi. Pedijatar će vas uputiti u laboratoriju koja radi ovu vrstu analiza, zatim će bebi biti izvađena krv na osnovu koje ćete dobiti rezultate.

  1. Test na IgE antitela: Ovaj test se izvodi uzimanjem uzorka krvi iz vene bebe i analizira se na prisustvo specifičnih IgE antitela koja su povezana sa određenim alergenima. Ako su nivoi IgE antitela povišeni za određeni alergen, to ukazuje na alergiju na taj alergen. Ovi testovi su manje invazivni od kožnih testova i obično se primenjuju kad su bebe suviše male za ubod kože.
  2. Provokativni test na hranu: Ovaj test se obično primenjuje u bolničkim uslovima pod nadzorom medicinskog osoblja. Bebi se daje mala količina potencijalno alergene hrane, a zatim se prate reakcije. Ovaj test se koristi za potvrdu alergije na hranu.

Izbegavanje namirnica

 

Vrlo često lekari preporučuju da odradite i “kućni” test odnosno da iz upotrebe eliminišete neku namirnicu za koja sumnjate da je potencijalni alergen. Lekar će vas posavetovati koliko dugo da pratite reakcije i vidite da li ima promena. Ukoliko se simptomi više ne pojavljuju može biti da je ta namirnica alergen.

Kako se leči alergija kod beba?

 

Ukoliko se ustanovi postojanje alergije kod beba, potrebno je primeniti odgovarajuću terapiju. Ona će svakako zavisiti od starosti bebe, vrste alergija i jačine simptoma koji se javljaju u kontaktu sa alergenom.

Sirup za alergiju kod beba

 

Sirup za alergiju jedan je od načina da se alergijske reakcije ublaže, ako ne i potpuno eliminišu. Ono što je važno jeste da sirup ne uzimate na svoju ruku već da ga kupujete isključivo po preporuci lekara i bebi dajete u tačno preporučenoj dozi.

Izbegavanje alergena

 

Izbegavanje alergena je obavezni deo terapije bez obzira da li je pored toga uključen i sirup. To je najbolji i najsigurniji način da bebu sačuvate od pojave alergijskih reakcija i simptoma. Ovo nije uvek lako izvesti, ali potrudite se da bebi stvorite bezbedno okruženje koje će joj prijati.

To podrazumeva izbegavanje namirnica koje bebi ne prijaju, izbegavanje boravka u prirodi ukoliko je prisutan polen ili ambrozija, ali i pažljiv izbor kozmetike koju koristite za negu bebe. Alergeni u kozmetici za bebe su česti, zato je neophodno potražiti kozmetiku koja je proizvedena na prirodnoj osnovi i koja ni na koji način neće dovesti do alergijskih reakcija.

U ozbiljnijim situacijama koriste se:

  1. Antihistaminici: lekovi koji se koriste za ublažavanje simptoma alergije kao što su svrab, kijanje, curenje nosa i osip. Postoje posebni antihistaminici formulisani za decu i dojene bebe. Uvek se pre upotrebe konsultujte s pedijatrom kako biste utvrdili pravilnu dozu.
  2. Dekongestivi: za olakšavanje zapušenog nosa i bolova u sinusima. Treba ih koristiti s oprezom kod beba, i to samo pod nadzorom pedijatra, jer mogu izazvati nuspojave. Za bebe koje pate od začepljenog nosa, postoji niz nazalnih sprejeva i kapi koje može propisati pedijatar kako bi se olakšalo disanje i smanjilo zapušenje.
  3. Steroidi: U slučaju alergijskog rinitisa ili ekcema, lekar može preporučiti topičke kortikosteroidne kreme ili masti kako bi se umirila koža i smanjio osip. Važno je pažljivo koristiti ove proizvode i slediti upute lekara.
  4. Imunoterapija: Imunoterapija, poznata i kao terapija “začepljenja”, se primenjuje kod dece koja ne reaguju na druge tretmane i koja su suočena s težim oblicima alergija. Ova terapija uključuje postepeno izlaganje alergenima kako bi se izgradila tolerancija. Obično se koristi za alergije na polen, grinje ili pčelinji otrov.

Samo stručnjak može da preporuči odgovarajuću terapiju i lekove za vaše dete, uzimajući u obzir starost, težinu simptoma i druge faktore. Nikada ne treba samoinicijativno započinjati tretman bez saveta lekara!!!

Da li su alergije kod beba doživotne?

 

Na ovo pitanje nema jednog konkretnog odgovora.

Alergije mogu biti doživotne, ali se isto tako mogu i prerasti. Sve zavisi od toga na šta je beba alergična, koliko su jake alergijske reakcije i od uspešnosti terapije koja se primenjuje.

Vodite dnevnik simptoma kako biste lakše pratili reakcije vaše bebe. Beležite sve što se konzumira, mesta gde ste boravili i simptome koji su se pojavili. Ovo će pomoći lekaru da postavi tačnu dijagnozu.

Budite spremni na hitne situacije: Ako vaša beba ima tešku alergijsku reakciju, kao što je anafilaktički šok, budite obučeni za osnovnu prvu pomoć i znajte kako reagovati. Pohađajte kurs prve pomoći kako biste bili spremni u slučaju hitnih situacija.

Upravljanje alergijama može biti izazovno, ali budite strpljivi i uporni. Pratite savete lekara i postupno ćete naučiti kako da se nosite s alergijama vaše bebe.

Kako sprečiti alergije i da li je to moguće?

 

Postoje brojni koraci koje roditelji i buduće majke mogu preduzeti kako bi smanjili rizik od razvoja alergija kod svojih najmlađih. Evo nekoliko važnih saveta:

  1. Izbegavanje pušenja tokom trudnoće: ovo može povećati rizik od razvoja alergija kod beba. Trudnice bi trebale da se suzdrže od pušenja kako bi zaštitile svoje nerođene bebe od ovog rizika.
  2. Dojenje: Dojenje je jedan od najboljih načina da se smanji rizik od alergija kod beba. Majčino mleko sadrži prirodne antitela i hranljive sastojke koji pomažu jačanju bebino imunološkog sistema i štite je od alergija. Preporučuje se isključivo dojenje prvih šest meseci, a nakon toga postepeno uvođenje čvrste hrane.
  3. Postepeno uvođenje potencijalno alergenih namirnica: Kada se bebi uvodi čvrsta hrana, važno je da se to radi postepeno i pažljivo. Počnite sa jednom namirnicom i pratite reakciju bebe. Ovo omogućava ranu detekciju alergijskih reakcija i sprečava preterano izlaganje alergenima.
  4. Pravilno čuvanje hrane: Hrana za bebe treba da bude pravilno čuvana i pripremljena kako bi se izbegla kontaminacija i rizik od alergijskih reakcija.
  5. Konsultacija sa pedijatrom: Redovne posete pedijatru su od suštinskog značaja. Pedijatar može pružiti savete i smernice za prevenciju alergija, kao i pratiti razvoj deteta kako bi blagovremeno identifikovao potencijalne probleme.

Sprovođenje ovih preventivnih mera može značajno smanjiti rizik od alergija kod beba i doprineti njihovom zdravom razvoju.

Živeti sa alergijama nije lako. Kada se pojave kod jako malih beba to zaista sa sobom nosi niz poteškoća kako za bebu tako i za roditelje. Zato ukoliko primetitie prve znake alergijskih reakcija ispitajte uzrok i potražite odgovarajuću terapiju kako bi se problem što pre prevazišao.