lenja beba na dojci

Lenja beba na dojci ili nešto drugo? Proverite!

Beba ne sisa efikasno. Da li je lenja? Evo kako da prepoznate kada je beba lenja na dojci, a kada je u pitanju nešto sasvim drugo i šta.

Ukoliko beba u toku prvih par nedelja od rođenja ne želi ili iz nekog razloga ne uspeva da jede dovoljno, većina majki prvo pomisli da je u pitanju lenjost.

Posmatrano iz zdravstvernog ugla, mnogi stručnjaci za dojenje se ne slažu oko tumačenja ovog pojma. Razlog je taj što termin lenja beba na dojci ne postoji, pa nema svoje medicinsko i stručno tumačenje. Radi se o izmišljenom pojmu. Takođe, neretko se tumači i na pogrešan način. 

Najčešće se to dešava zbog nedovoljno iskustva majke da prepozna šta se stvarno dešava sa njenom bebom – da li je zaista reč o tome da je njena beba lenja jer nedovoljno i neefikasno sisa ili je u pitanju neki drugi ozbiljniji problem.

Zato u nastavku sledi detaljnije o ovoj temi.

Šta je lenjost beba?

 

“Lenja beba”, “lenjo dojenje” ili “beba koja je lenja da sisa” su uobičajeni izrazi za situacije kada se novorođenče brzo uspava na dojci,  pošto je pospano veći deo dana.

To se dešava zaista vrlo često i ne predstavlja problem, ali nedovoljno ili neefikasno sisanje koje je ponekad dosta slično lenjosti, ponekad može biti jedan od razloga za problem sa dojenjem.

Sisanje i borba za hranom su prvi i najveći izazov sa kojim se susreću novorođenčad. U prvim danima po rođenju obično se svaki podoj završava uspavljivanjem bebe na dojci, a najčešće je to par minuta nakon što beba počne da sisa. Iako u prvi mah zvuči problematično znajte da ovo zaista nije nikakva drama.

Bebama u početku i prvim danima rođenja ne treba mnogo mleka da bi se zasitile, već im je kolostrum dovoljna hrana. On sadrži dovoljno hranljivih materija, vitamina i minerala koji podmiruju sve bebine potrebe.

Naravno, uspavljivanje bebe isto se može dešavati i posle nekoliko meseci, jer je i tada beba dosta slaba, pospana, umorna, pa veći deo dana spava. Brzo se zasiti dok je dojite, lako se umori, što dovodi do toga da brzo zaspi u toku dojenja (iako najčešće ne uzme dovoljno mleka).  Obzirom da nije dovoljno jela ubrzo posle podoja biva ponovo gladna, nervozna i zahteva hranjenje.

Pošto se to ponavlja, majke često misle i kažu kako je njihova beba lenja da sisa.

A da li je zaista u pitanju lenjost?

 

Pravo značenje ne može se povezati sa karakterom i ponašanjem novorođenčadi.

Sve bebe se rađaju sa prirodnim refleksom da sisanjem i borbom za hranom, odnosno sa nagonom za preživljavanjem i prirodnom potrebom da dođu do hrane. U kontaktu sa majčinom kožom instiktivno počinju da traže dojku kako bi sisale i izborile se za mleko. Imaju urođeni instikt za dojenje.

Kada je u pitanju lenjost bebe, ona zapravo ne postoji jer se bebe ne mogu roditi kao lenja živa bića. Mleko je jedina hrana koje one mogu jesti kako bi preživele, rasle i napredovale, tako da ne mogu biti lenje. Ono što se može desiti jesu situacije koje ukazuju na neki ozbiljniji problem ili poteškoću pri dojenju. U tom slučaju najbolje je da se konsultujte sa pedijatrom ili drugim stručnim licem za dojenje.

Recimo, to su situacije kada se beba otežano bori da dobije dovoljno mleka, ako ne hvata dojku lepo ili kada se iz bilo kog drugog razloga učini da je tako. Možda postoji drugi ozbiljniji problem koji na vreme treba prepoznati.

Kako izgleda to kad je lenja beba na dojci – simptomi

 

Po tome kako se beba ponaša dok je dojite veoma lako možete prepoznati situacije za koje se kaže kako je beba lenja da jede.

 

beba lenja da sisa

 

Napomenućemo da ovo nisu situacije koje se odnose na poteškoće sa uzimanjem mleka, već samo za one za koje se najčešće tumači da je u pitanju lenja beba na dojci.

Neke od njih su:

  • beba se ne budi sama kako bi jela (ili dala znak da je vreme za hranjenje),
  • često je pospana,
  • kada traži da sisa manje od osam puta u toku jednog dana,
  • kada traži da sisa više od deset puta dnevno, a često i više od toga, takođe u periodu od 24 časa,
  • počne da siska normalno, a zatim odjednom izbacuje dojku i ne želi da nastavi sa hranjenjem,
  • uspavljuje se brzo – zaspi u roku od par minuta tokom podoja (najčešće posle minut, dva, tri jer nije navikla na veću količinu mleka koju dobija za kratko vreme),
  • često prekidanje u toku jednog podoja,
  • podoj traje predugo, a nekada i po 45 minuta ili duže,
  • ne sisa efikasno,
  • igra se na dojci umesto da sisa.

Beba je lenja da jede – uzroci

 

Postoji dosta faktora koji utiču na to da beba nedovoljno i neefikasno jede, a najčeći uzroci su sledeći:

  • prevelika količina mleka za kratko vreme – ovo se najčešće dešava nekoliko dana po rođenju bebe i u toku prvog meseca, kada zapravo ona uči da sisa. Velika količina mleka koja nadolazi u kratkom roku (na koju beba nije navikla) dovodi do toga da se ili uspava ili da odbija nastavak podoja;
  • nepravilno postavljanje bebe na dojku  – beba je u nezgodnom položaju za dojenje, odbija dojku ili nedovoljno jede;
  • nepravilan hvat dojke i problemi da vuče mleko;
  • prejaka stimulacija bebe koja joj skreće pažnju od sisanja (buka, previše zvukova i glasova, prejako svetlo…);
  • radoznalost bebe i posmatranje okoline dok je budna, što je na neki način “sprečava” da se fokusira na posao koji je započela, odnosno na sisanje;
  • naučenost na flašicu u porodilištu (ovo su iskustva pojedinih majki, ali i rezultat istraživanja koje je sprovedeno u Švedskoj na uzorku od 52 zdrave bebe zajedno sa njihovim majkama. Bebe su bile uzrasta od jedne do 17-te nedelje.);
  • ravne bradavice ili uvučene bradavice mogu otežati dojenje (beba ne odbija dojku, ali ne može da uhvati bradavicu).

Pospana beba i dojenje

 

Male bebe su velike spavalice, spavaju i do 16 sati dnevno prvih meseci, pa ne treba mnogo brinuti činjenica da umeju biti ponekad lenje i “nećejedi”.

Sa druge strane, kako rastu sve manje spavaju, razvijaju se i postaju aktivnije. Pune su energije, dodiruju sve, hvataju predmete, stavljaju u usta sve što drže i jako su radoznale da upoznaju svet oko sebe.

Ukoliko primetite da vaša beba nije mnogo aktivna ili da je nedovoljno zainteresovana za okruženje, ne znači odmah da je u pitanju “budna lenjost”. Može biti, jer se nivo energije kod svih beba prirodno razlikuje. Mada, imajte na umu da možda nešto nije u redu i da bi trebalo da posetite pedijatra.

Ako se ona manifestuje kroz mali nivo energije ili nezainteresovanost bebe za svet oko sebe (čak i za dojenje), može biti prvi znak da postoji neki razvojni problem ili urođeni defekt. Recimo, možda je beba letargična, možda ima problem sa disanjem, možda da je potrebno promeniti pojedine rituale i slično.

Da li su bebe dečaci lenji?

 

Odgovor na pitanje da li su dečaci bebe lenji je – ne.

Kao što smo prethodno objasnili, bebe nemaju urođenu sposobnost da budu lenje, već su rođene sa prirodnim nagonom i potrebom da sisaju, istražuju i upoznaju svet oko sebe. Ovo važi kako za bebe dečake, tako i kada su u pitanju bebe devojčice.

Međutim, po mnogim forumima možete naići na iskustva majki o tome kako su bebe dečaci više lenji, da se to primećivalo i tokom trudnoće po ponašanju bebe u stomaku, a često i da su manje aktivni nego bebe devojčice. Da li je zaista tako zapravo nije naučno dokazana tvrdnja, jer ne postoji medicinsko stanje koje dokazuje lenjost, kao ni stručni medicinski pojam koji ga opisuje.

Dojenje lenje bebe – saveti

 

Ne dozvolite da vas uspavljivanje bebe ili to što ne jede dovoljno efikasno obeshrabri da dojite bebu. U nastavku sledi nekoliko veoma jedostavnih saveta koji će vam pomoći da lenja beba na dojci postane aktivnija.

 

 

Ostvarite kontakt kože na kožu sa svojom bebom

 

Postavite bebu na svoju kožu blizu dojke, bočno ili na grudi, pa je pustite da sama pronađe način da uhvati bradavicu. Savetujemo da ovo radite češće kako bi probudili bebin instikt, a ujedno je i ojačali da sama sisa.

Razbudite bebu tokom dojenja

 

Kada primetite da beba usporava siskanje, da nije više zainteresovana za hranjenje ili da se polako uspavljuje, a da pritom nije dovoljno jela, nemojte joj dozvoliti da se uspava. Najbolje da je pipkate i razbudite za to vreme, jer ćete je tako stimulisati da nastavi sa siskanjem.

Recimo – pipkajte joj nosić, lagano mazite teme glave, nežno milujte i štipkajte naizmenično uvce pa obraz. Nakvasite malo pamučnu tetra pelenu i dodirnite je nežno mokrim delom po licu (na obrazima, po čelu, pređite lagano kapke i slično).

Možete se igrati i sa njenim nožicama. Golickajte joj prstiće, pomerajte joj stopala levo – desno ili nežno masirajte tabane. Tako ćete uspeti da je na još par minuta razbudite, kako bi završila započeto dojenje.

Takođe, možete pokušati i nežnom masažom. Pređite nežno prstima duž njene kičme i izmasirajte joj šakom leđa.

Istiskajte mleko u bebina usta

 

Ukoliko imate sporo izmlazavanje (mleko vam sporije izlazi) ili kada se tokom dojenja uspori protok mleka, možete pokušati sa masažom dojke. Masirajte kružnim pokretima u pravcu ka bradavici, a zatim je nežno stisnite da podstaknete protok mleka i usmerite mlaz pravo u bebina usta.

Menjajte dojke prilikom dojenja

 

Postavljajte bebu i na levu i na desnu dojku prilikom dojenja. Menjanjem strana ćete uspešno podojiti bebu, a ujedno i omogućiti bolju laktaciju. Kada primetite da se mlaz mleka smanjuje iz dojke odakle beba trenutno sisa, pravo je vreme da promenite stranu. Ujedno, tako ćete malo razmrdati i razbuditi vašu uspavanu bebicu.

Ubacite sami bradavicu i areolu u bebina usta

 

Iskoristite vreme kada je vaša beba budna i kada su joj oči širom otvorene da se polako navikava na dojenje. Postavite bebu u pravilan položaj za dojenje. Zatim uhvatite bradavicu i nežno pritisnite da iscuri malo mleka. Potom primaknite bebinim ustima i ubacite što je moguće više.

Uspostavite kontinuitet u dojenju

 

Preporuka pedijatra je buđenje bebe za podoj na svaka tri do četiri sata, posebno u prvim mesecima od rođenja. Iako je san važan, redovnim dojenjem će se obezbediti dovoljna hidratacija koja je bebi potrebna, kao i unos hrane i vitamina. Takođe, naučićete bebu da uspostavi ritam hranjenja što je važno kada malo ojača.

Raspored hranjenja

 

Novorođenčad u proseku treba podojiti između 8 i 12 puta dnevno. Iako mnoge majke praktikuju pricip dojenja na zahtev bebe, ovo nije uvek najbolja opcija ako primetite da je dosta pospana ili da u toku prvog meseca spava jako dugo.

Najbolje je da napravite raspored hranjenja. Pratite vreme kada je hranite, zapišite kada, koliko dugo i na kojoj dojci ste je dojili. Ukoliko je prošlo dosta vremena od poslednjeg podoja nežno probudite bebu i ponudite joj da sisa.

Održavajte kontakt očima

 

Održavanje kontakta očima može pomoći vašoj bebi da se sporije uspava tokom dojenja. Držite je u polu ležećem ili blago uspravnom položaju, tako da je vaša ruka ispod nje. Beba treba biti tik ispred dojke tako da može pravo u lice i oči da vas gleda dok sisa.

Napravite ritual

 

Naučite vašu bebu kada je vreme za dojenje, a to ćete uspeti ako ponavljate neke rituale svaki put u to vreme. Recimo, pustite laganu muziku i smanjite televizor, bitajte isto mesto u sobi ili istu stolicu, fotelju, prigušite svetlo, budite sami u prostoriji gde dojite bebu i slično.

Napravite pauzu i promenite pelenu bebi

 

Nekada menjanje pelene može pomoći da beba nastavi sa podojem, jer će je to razbuditi. Napravite pauzu u toku dojenja kada primetite da se vaša beba uspavljuje ili da postaje ometena, a to vreme iskoristite da je presvučete ili zamenite čistu i suvu pelenu.

Kada postoji razlog za brigu?

 

Da li je beba dovoljno jela ili ne je briga svake majke nakon podoja. Mame koje doje nikada sa preciznošću ne mogu znati koliko je baba pojela mleka tokom jednog podoja, niti koliko je normalno da beba posisa. To često varira.

Upravo zato su pelene najbolji pokazatelj sitosti bebe.

Ako beba redovno piški i kaki, ako su pelene pune (mokre), takođe i ako je stolica redovna (u početku najmanje 3 ukakane pelene) znajte da razloga za brigu nema. Beba u tom slučaju dobija dovoljno majčinog mleka, sita je i nema razloga za brigu. To nije lenja beba na dojci, iako se vama to možda tako čini.

Ako primetite da slabije piški, da su pelene često suve posle presvlačenja, kao i da po nekoliko dana nema stolicu, najbolje je da se obratite pedijatru za konsultacije i pomoć.

Šta može stvoriti probleme i poteškoće prilikom dojenja?

 

Normalna pojava je da beba u svojim prvim danima života ima problem sa pravilnim hvatanjem dojke. Zato majka treba ostati strpljiva dok beba ne nauči kako se ispravno sisa, za šta je potrebno nekoliko pokušaja, a nekada i po nekoliko dana. Nije loše da pročitate i informišete se na vreme kako započeti dojenje.

 

lenja beba

 

Međutim, ako se ovo oduži ili ako ako posumnjate da postoji neki veći problem potrebno je potražiti pomoć oko pravilnog postavljanja na dojku. U početku, pomoć mogu pružiti babice i medicinske sestre u porodilištu, a po izlasku iz porodilišta vaša patronažna sestra, iskusni pedijatar i kvalifikovani stručnjak za dojenje.

Sa druge strane, nekada druge okolnosti mogu uticati na sposobnost bebe da sporije ili nedovoljno sisa. Zato treba napraviti razliku između lenje bebe na dojci i prepreka, odnosno pojedinih poteškoća (problema) koji se mogu desiti prilikom dojenja.

Najčešće prepreke koje onemogućavaju da beba ostane budna u toku sisanja ili da uspostavi koordinaciju između sisanja i gutanja tokom podoja su:

  • žutica kod beba,
  • gljivična infekcija bebine usne duplje (poznata pod nazivom sor ili mlečac),
  • srčana mana (šum na srcu),
  • lekovi koje je majka primala tokom porođaja, ali i terapija nakon toga (za kontrakcije, anestezija),
  • ako se baba rodi sa rascepom usana i nosa,
  • kada se radi o prevremeno rođenim bebama,
  • kada je bebi zapušen nosić i otežano diše,
  • mogu se javiti i poteškoće kao što je nedovoljno usaglašeno sisanje, disanje i gutanje,
  • hipotonus – prevelika slabost i opuštenost mišića prilikom uspostavljanja pokreta,
  • skraćen ili kratak frenulum jezika (tongue tie), tj. resica ili kožica ispod jezika koja povezuje jezik za dno usne duplje i koja otežava dojenje.

Savet za kraj!

 

Budite dosledni u dojenju i nemojte dozvoliti da vas obeshrabri uspavljivanje bebe. To je normalno da se dešava, a uz malo vežbe i prakse lako će naučiti kako da ostane duže budna, da ne bude lenja da sisa, već da ostane duže koncentrisana.

Takođe, pratite kako se ponaša i obratite pažnju na sve promene, pa čak i ona najmanje. Praćenjem svakodnevnih rituala i ponašanja vaše bebe lako ćete uočiti sve važne detalje. Konkretno, da li dovoljno sisa i koliko puta u toku dana, kako se ponaša dok je dojite i da li ispravno diše, kada je i koliko pospana, šta joj smeta a šta prija i slično. Jedino tako ćete dobro upoznati svoju bebu, a ukoliko postoji određeni problem ili poteškoća na vreme uspeti da reagujete i sprečite da se stanje pogorša.

Nadamo se da su vam saveti bili korisni i da će vam olakšati brigu o bebi. Podelite sa nama vaša iskustva ili utiske u komentarima ispod teksta.

Izvori:

https://www.babymed.com/blogs/jaclyn-stewart/your-baby-lazy#

https://www.loveparentinguae.com/single-post/2019/08/20/mama-your-baby-isnt-lazy-greedy-naughty-nor-a-little-piranha-when-to-ignore-the-unhelpful

https://milkology.org/content/how-to-fix-a-shallow-latch-breastfeeding

https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=ineffective-latch-on-or-sucking-90-P02650

https://howtoadult.com/breastfeeding-lazy-eater-8081.html

https://www.medela.com.au/breastfeeding/blog/breastfeeding-tips/baby-falling-asleep-breast-5-tips-can-help