boja očiju kod bebe

Kad se menja boja očiju kod beba?

Kakve će oči imati vaše dete?  Boja očiju kod beba uglavnom se menja do prvog rođendana. A može li se predvideti i kako? Otkrijte.

Kada iščekujete rođenje svoje bebe sigurno zamišljate kako će izgledati, na koga će ličiti, a između ostalog – kakvu boju očiju će imati. 

Mnogi faktori utiču na formiranje konačne boje , a u nastavku saznajte sve o ovoj temi i probajte da predvidite na koga će ličiti vaša bebica.

Zašto imamo oči različitih boja i šta je boja očiju?

 

Mislite li da boja očiju nastaje slučajno?

Ništa nije slučajno i sve ima svoje naučno odnosno biološko objašnjenje. 

Ljudski organizam funkcioniše na poprilično savršen način i sve ima svoje zašto i zato. Tako i boja očiju kod bebe ima svoj način nastanka, a na nju utiče količina melanina u organizmu. Melanin je pigment u našem telu koji ne određuje samo boju očiju, već i boju kose i kože.

 

 

Koliko ovog pigmenta će jedna osoba imati u svom telu zavisi mnogo od genetike i ćeliija melanocita koji imaju funkciju otpuštanja melanina. To bi značilo da na osnovu genetike donekle možemo predvideti verovatnoću da će beba imati određenu boju očiju.

Boja očiju kod bebe nije ništa drugo nego boja irisa oka koji ima funkciju  kontrolisanja količine svetlosti koja će ući u oko.

Zašto većina beba ima plave oči?

 

Sigurno ste čuli da se većina beba rađa sa plavim očima. Ako to do sada niste znali, ubuduće možete obratiti pažnju na ovu pojavu. Zaista je tako i većina beba se rađa sa plavim očima iz bioloških razloga.

 

boja bebinih očiju

 

Kao što smo već rekli na boju očiju utiče količina melanina u organizmu, a tek rođene bebe imaju malu količinu ovog pigmenta. To je posledica njegoe male ili potpuno odsutne produkcije dok je beba u materici.

Kod jednog broja beba ta boja će se zbog uticaja genetike održati i ostati trajna. Kod nekih beba će vremenom doći do potamnjivanja boje očiju usled povećanja količine melanina čiju produkciju podstiče prirodna svetlost.

Većina ljudi na svetu ima tamne oči – neku nijansu smeđe. Jedini pigment koji imamo u očima je braon i on čini da imamo oči smeđu boju očiju. Plave oči, sa druge strane, nemaju plavi pigment. One zapravo imaju nedostatak pigmenta ali se boja reflektuje kao plava na isti način na koji nam nebo i more deluju plavo ( Tindalov efekat). Najređa boja očiju je žuta i svetlo braon.

Zašto se bebama menja boja očiju?

 

Dok su u materici, koja je tamno okruženje, melanin se ne proizvodi u velikim količinama. Kada se beba rodi prirodna svetlost utiče na to da se količina melanina povećava i tada može doći do promene u boji očiju.

Ne mora nužno značiti da će sve bebe promeniti boju očiju, jer i genetika ima veliki uticaj, pa ako su roditelji plavooki ili imaju svetlu boju očiju, veća je šansa da i dete ima plave oči.

Kada se menja boja očiju kod beba?

 

U kom uzrastu će doći do promene u boji očiju, vrlo je relativno i nije moguće reći sa sigurnošću. Organizam svake bebe je drugačiji i proces produkcije melanina se ne odvija kod svih istim tempom.

Uglavnom se kao neki prosek uzima starost bebe od godinu dana. Smatra se da je to neki krajnji rok kada se završava posao “formiranja” količine melanina i konačne boje očiju koja će ostati prisutna tokom celog života.

Da će doći do promene boje očiju verovatnoća je najveća tokom prvih šest meseci bebinog života, a pogotovo u periodu između trećeg i šestog meseca. Tada su promene u detetovom organizmu generalno najveće, dešavaju se i takozvani skokovi u razvoju,  pa se zato i ova očekuje upravo na ovom uzrastu.

Iako se verovatnoća smanjuje nakon uzrasta od šest meseci, ona ipak postoji, a u jako malom broju slučajeva može potrajati i do nekoliko godina dok se ne formira definitvna boja očiju kod beba.

Za koliko dana se menja boja očiju?

Sasvim sigurno ovo nije proces koji će se desiti preko noći. Promena je zapravo postepena i pošto ste verovatno svaki dan sa svojim detetom, verovatno je nećete ni primetiti dok možda ne uporedite neke stare fotografije.

Konačna boja očiju kod dece i kakva će ona biti?

 

Koja će biti konačna boja očiju vaše bebe? Razmišljate li o tome? Znate li kako se to uopšte predviđa?

Malo ćemo vas razočarati.

Čak iako znate sve o genetici, konačna boja očiju vaše bebe samo je statistička verovatnoća i sa sigurnošću ćete je znati tek oko prvog rođendana.

Spomenuli smo da genetika ima veliki uticaj na formiranje konačne boje očiju, pa hajde da vidimo kako to genetika daje svoj doprinos.

Boja očiju i uticaj genetike

 

Ako želite dete sa određenom bojom očiju onda pazite koga birate za partnera. Ne treba da obraćate pažnju samo na njegove oči već i na oči njegovih predaka. Šalimo se malo, naravno. To nije nešto što treba da vam bude presudno pri izboru partnera.

Na boju očiju, genetika ima veliki uticaj. Ako želite da idete u detalje onda će vam značiti informacija da ulogu u stvaranju boje očiju ima 15. hromozom unutar kojeg su dva gena: jedan poznat kao P protein, a drugi kao Intron 86.

  • P protein utiče na količinu i kvalitet melanina, zato ako ga ima manje beba će imati plave oči, a ako ga ima više veća je verovatnoća za tamniju boju očiju.
  • Gen poznat kao Intron 86 utiče na aktivnost drugih gena koji su odgovorni za formiranje konačne boje očiju.

Genetika nije nimalo jednostavna, čak ni kada je ova tema u pitanju. Pored ova dva glavna gena, još nekoliko njih učestvuje u konačnom izgledu očiju vašeg mališana.

Sada kada vam je malo jasnije da je neke stvari teško predvideti pokazaćemo vam na koji način možete usmeriti svoja očekivanja i statističku verovatnoću za određenu boju očiju vaše bebe.

Ove verovatnoće su samo statističke, ne znači da će tako biti i u vašem slučaju, ali možete se barem zabaviti i pokušati unapred predvideti neke stvari.

Moguća boja očiju bebe u zavisnosti od boje očiju roditelja i predaka

 

Boja očiju vaše bebe zavisiće od genetike odnosno genetskog materijala koji nasleđuje od oba roditelja. Kada ti geni mutiraju nastaju takozvani aleli kojih ima 3 para.

Svaki par daje plavu, zelenu ili braon boju očiju.

Braon alel je dominatan u odnosu na ostale, dok je plavi recesivan ( ispoljava svoje dejstvo samo kada je u paru)

Konačna boja očiju beba na kraju zavisi od boje očiju roditelja i da li je alel domnantan ili recesivan.

Na internetu možete pronaći i takozvane kalkulatore boje očiju i malo se zabaviti, a evo i statističkih verovatnoća za konačnu  boju očiju kod beba.

 

boja bebinih očiju tabela

 

Kada je o genetici reč, na boju očiju prilikom rođenja utiče i rasa kojoj beba pripada. Stručnjaci kažu da se kod bele rase ljudi bebe uglavnom rađaju sa svetlim očima, plavim ili sivim.

Kod drugih rasa ljudi koji imaju tamnu boju kože ili žutu boju kože, veća je verovatnoća da se bebe rode sa tamnim očima.

Boja očiju može biti  pokazatelj zdravstvenog stanja bebe

 

Rodteljima se savetuje da obraćaju pažnju na boju oba oka kod svoje bebe. U slučaju da primetite da su oči deteta različitih boja, obratite se pedijatru što pre.

Različite boje očiju mogu biti pokazatelj nekih genetskih stanja odnosno poremećaja kao što je Waardenburg sindrom koji dovodi do problema sa sluhom ili potpunim odsustvom čula sluha. Osoba može imati izuzetno svetle plave oči ili različite boje očiju.

Ovaj sindrom prati i niz drugih simptoma koji nisu baš najprijatniji i celoživotni su pratioci osobe koja pati od ovog genetskog poremećaja.

Naizgled nebitna stvar ponekad zaista može biti pokazatelj nečeg značajnog, zato to nikako nemojte zanemarivati.

No, nekad je u pitanju jednostavno stanje koje se zove heterokromija. U ovom slučaju iris jednog oka samo ima više pigmenta od drugog.

Najčešće boje očiju na svetu

 

Šta mislite kojih ljudi ima najviše na svetu?  Plavookih ili onih sa tamnijim očima?

Najveći deo populacije ima braon oči .

 

bebina boja očiju

 

Zatim slede plave oči, a ostale nijanse sive i zelene su zaista retke i zastupljene su u jako malom procentu. Zato ako spadate u zelenooke budite ponosni jer spadate u retku grupu ljudi i nema vas puno.

Kod veoma malog broja ljudi mogu se videti i crvene ili ljubičaste nijanse očiju. Ove nijanse se retko mogu videti, a zastupljene su  kod osoba koje imaju albinizam. To je genetski poremećaj kod kojeg je prisutna manja produkcija melanina. To za posledicu ima hipopigmentaciju kože, kose i očiju i te osobe se nikako ne smeju izlagati suncu, jer su podložne opekotinama.

Zanimljivosti o razvoju vida

 

Kada se beba rodi roditeljima je sve važno do najsitnijih detalja, a tu spada i boja očiju. Međutim ono što je najvažnije to je ipak zdravlje, odnosno dobar vid i dobar odnosno pravilan razvoj vida.

 

 

Tokom prvih nekoliko nedelja verovatno ćete imati utisak da beba ne gleda u vas nego kroz vas, tamo negde u daljinu. Kao da joj niste u vidnom polju. Ne brinite to je sasvim normalna pojava. Na ovako ranom uzrastu bebama je još uvek teško da lociraju u šta ili u koga gledaju. Mozak naprosto još uvek uči da usmerava pogled.

Najveći deo razvoja kada je vid u pitanju dešava se u mozgu i zonama mozga zaduženim za ovu sposobnost, a ne u samim očima.

Iako je ovaj razvoj veoma složen i običnom čitaocu možda težak za razumevanje, on se odvija sve vreme kako beba raste. Čak iako niste lekar, možete primetiti da beba svakim danom sve više koristi oči da usmeri pažnju na neki sadržaj, sve više i češće gleda u vas, a ne kroz vas.

Sve te sitnice se podrazumevaju, a na nivou unutrašnjeg razvoja odvijaju se ogromne promene koje našem oku nisu dostupne.

Na koga  vaša beba ima oči? Na partnera ili možda na njegovu babu?

To će vam biti važno za neko prvo vreme, dok cela familiija i rodbina analizira na koga je beba “povukla”. Kasnije, kako razvoj teče svojim tokom, zaboravljaju se te sitnice i najvažnije je da se dete pravilno razvija, da je zdravo i kada je o očima reč, da dobro vidi.